Proizvođač: Šafran
Država: Hrvatska
Regija: Varaždinsko vinogorje
Sadržaj u l: 0,75/0,75/0,75
Alkohol: 13,5/13,9/13,2 %
Berba: 2015
PINIOT SIVI:
Za ovu sortu se kod nas još koristi ime burgundac sivi. Najčešći originalni, francuski naziv je Pinot gris.
Ova sorta dolazi iz Francuske i mutant je pinota crnoga, te postoje njeni brojni klonovi.
Podnosi razna tla, ali ne podnosi veliku vlagu i vapneno tlo, a najbolje uspijeva u umjerenoj klimi s dobrom i ne previše toplom ekspozicijom. Bobica je od blijedoplave do sivoružičaste boje i podložna je botritisu.
Vinifikacijom kao bijelo vino dobije se vino slamnato žute boje s naznakom ružičaste, okusom je ovo vino voćno, a starenjem razvija najfiniji bouquet.
Poslužuje se na 11 - 13oC uz ribu, kao na primjer srdele na gradelama, a naročito paše uz masniju ribu, tjesteninu, rižote i pečeno bijelo meso.
SAUVIGNON:
Za ovu bi sortu ispravan naziv bio sauvignon blanc, a još se koriste i nazivi muškatni silvanac, blanc fume, surin, savagnin, genetin, spergolina, pellegrina.
Ova sorta dolazi iz jugozapadne Francuske, ima je puno u bordoškoj regiji Sauterns, ali i u dolini Loire. I uz ovo vino se veže legenda. U Francuskoj je od 1553. do 1660. živio kralj Henry IV. od Navarre. Navodno mu je kao bebi djed najprije natrljao usne češnjakom a onda mu je dao žličicu sauvignona. Kasnije je, navodno, Henry IV. slovio kao izvanredan stručnjak za kušanje sauvignona.
Ova je sorta je vrlo zahtjevna i voli plodno, ne baš suho tlo, odgovaraju joj južne padine s dovoljno vlage. Grožđe dozrijeva kasno, oko sredine listopada.
Vino je svijetlo, žutozelenkasto, a kasne berbe su zlatno žute, a svojstva vina jako ovise o položaju vinograda i godini. U mirisu se često raspoznaje bazga ili trava. Okusom je ovo vino puno i svježe.
Poslužuje se na oko 10o u tzv. riesling čaši, uz plodove mora, šparoge, bijelu ribu, savijače i pite od sira, pernatu divljač, s kozjim i ovčjim polutvrdim sirom. Predikatni sauvignon prijat će uz guščju i pačju jetru, kolače s orasima.
GRAŠEVINA:
Graševinu se još naziva i talijanski rizling, laški rizling, grašica, welsch riesling, riesling italico, olaszrizlig, rizling vlasšky.
Oko njenog podrijetla još se uvijek vode rasprave, neki znanstvenici tvrde kako joj je domovina Francuska, ali nisu utvrdili dolazi li iz Champagne ili Alzasa, dok drugi govore kako dolazi iz austrijskog dijela Štajerske. Makar se često koristi naziv talijanski rizling, sigurno je da ne dolazi iz Italije, već se smatra da je riječ o netočnom prijevodu pojma welsch riesling s njemačkog jezika.
Kao sorta, graševina je vrlo otporna, i ne treba joj posebno bogato tlo, odgovaraju joj povišeni brežuljkasti tereni i topla klima. Možemo je naći u svim vinogorjima kontinentalne Hrvatske, gdje su za njen uzgoj optimalni klimatski uvjeti. U dobrim godinama daje iznimno kvalitetna vina, a pogodna je i za proizvodnju predikatnih vina, kao i za arhiviranje. Dozrijeva kasnije.
Vino je žutozelene boje, izraženog mirisa i suhog okusa. Okusom najčešće podsjeća na svježu sočnu jabuku, a već kao mlado vino razvija sortni miris i aromu istaknute svježine.
Poslužuje se iz riesling čaše, na 10- 12o. Kako je to obično svježije, suho vino, najbolje odgovara uz hladne nareske, bistre mesne juhe, topla predjela od tjestenine s blažim umacima, puricu s mlincima, jela od ribe, pečenja od svinjetine, teletine, janjetine.
Alkohol: 12,4
Berba: 2013
Boja: Bijelo
Grad:Hrščina
Kakvoća: KV
Napomena: sadrži sulfite
Podregija: Zagorje-Međimurje
Regija: Kontinentalna Hrvatska
Slador: suho
Sorta: Graševina
Vinogorje: Zlatar
